Teorijski i praktični osvrt na osnivanje obrta i društva
Razmišljate svoje poslovanje započeti kao obrt ili pak želite osnovati neki oblik društva? Nadam se da će vam ovaj članak pomoći da shvatite u kojem smjeru želite ići, odnosno da će Vas razriješiti nedoumica.
Pa počnimo.
U našoj državi možete se odlučiti za dvije varijante registracije poslovanja. Možete izabrati osnovati društvo ili obrt.
U ovom članku ćemo proći najčešće oblike registracije pravne forme poslovanja, a to su: društvo sa ograničenom odgovornosti ili skraćeno d.o.o. i obrt.
Razlika u ova dva oblika poslovanja je u nadležnostima organa prilikom osnivanja, načinu osnivanja, troškovima osnivanja, visinom temeljnog/osnivačkog kapitala, mjesečnim doprinosima državi, u obimu odgovornosti kojom garantiraju, broju djelatnosti koje možete obavljati, kao i mogućnosti izvoza.
Krenuti ćemo prvo sa obrtom.
Obrt se može obavljati kao osnovno, dopunsko ili dodatno zanimanje. Može ga obavljati jedna osoba ili dvije i više osoba. Možete, također, osnovati udruženje obrtnika (kod srodnih djelatnosti).
Prema Zakonu o obrtu i srodnim djelatnosima FBIH (Službene novine Federacije Bosne i Hergegovine: 35/09), obrt predstavlja samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od fizičkih lica sa ciljem postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Prije svega naglasila bih da je bitno znati djelatnost koju želite obavljati i mjesto gdje će te je obavljati.
Ukoliko ste nezaposlena osoba, osnivanjem obrta dobiti ćete osnovno zanimanje, te ćete biti obvezni uplaćivati sebi mirovinsko i zdravstveno osiguranje, uz ostale pristojbe koje će vam sukladno zakonu obračunati vaš računovođa. Morate biti državljanin Bosne i Hercegovine, biti poslovno i zdravstveno sposobni, te ne smijete imati izrečenu mjeru zaštitu: sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom o zabrani obavljanja obrta.
Ukoliko ste zaposleni negdje onda osnivate obrt kao dodatno zanimanje, ili ukoliko ste u mirovini onda ide kao dopunsko zanimanje.
Postoji više vrsta klasifikacije djelatnosti kod obrta: stoga imamo domaću radinost, vezani i posebni obrt, tradicionalni zanati, srodne djelatnosti, slodobna i ostala zanimanja;
Domaćom radinosti smatraju se određeni obrti i srodne djelatnosti, to jeste djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih prevladava ručni rad i usluge u domaćinstvu.
Obrti i srodne djelatnosti se mogu obavljati i sezonski, najduže 9 (devet) mjeseci unutar jedne kalendarske godine.
Obrti, mogu biti: vezani i posebni. Vezani obrti su obrti za čije se obavljanje traži odgovarajuća stručna sprema. Posebni obrti su obrti koje obrtnik može obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte i ima saglasnost za obavljanje posebnih obrta. Ono što je bitno naglasiti jeste da postoji kategorizaicija obrta koji se obavljaju u poslovnim prostorijama i u stambenim prostorijama.
Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta, propisuje koji su vezani i posebni obrti, a o istima možete dobiti informaciju u Općinskoj/Gradskoj upravi.
Srodne djelatnosti, su djelatnosti za čije se obavljanje traži odgovarajuća stručna sprema, ovisno o vrsti djelatnosti.
Tradicionalni i stari zanati, jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada.
Prilikom određivanja djelatnosti znati ćete u koju od gore navedenih kategorija spadate.
Obrt se osniva po mjestu prebivališta i „veže“ se za osobu osnivača. Stoga osnivač/i odgovaraju za eventulne dugove obrta garantiraju sa vlastitom imovinom. Obrt se osniva sukladno gore navedenom Zakonu. Nadležnost osnivanja spada u nadležnosti općina/grada, u kojem je prebivalište osnivača. Prilikom osnivanja obrta morat će te prikupiti dokumente koji su navedeni u zahtjevu, koji možete preuzeti u uredima Općinskim/Gradskim upravama. Nakon što prikupite sve tražene dokumente, morate popuniti izjavu o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje obrtničkih i srodnih djelatnosti (ako se djelatnost obavlja van stambenih prostorija), ovjerenu izjavu o vođenju računovodstva, te ugovor ili suglasnost od vlasnika o korištenju stana/prostora gdje će se obavljati rad, te biti će te obvezni uplatiti određenu upravnu pristojbu (visina ovisi o vašoj djelatnosti).
Kada dobijete rješenje o osnivanju obrta ili tzv. Obrtnicu, dužni ste istu odnijeti u Federalnu Poreznu upravu, gdje ćete predati zahtjev za dodjeljivanje ID broja. Nakon što vam Federalna Porezna uprava izda uvjerenje o registraciji poreznog obveznika (ID broj), isto trebate dostaviti Agenciji za statistiku za razvrstavanje poslovnog subjekta po klasifikaciji djelatnosti, (laički rečeno vaša djelatnost ime svoj broj u šifrarniku koji će Agencija potvrditi ili vam dodjeliti neki novi za koji ona smatra da trebate imati). Nakon tog trebate izraditi pečat firme i otvoriti transakcijski račun kod banke po vašoj želji. Kada to završite, ukoliko podliježete fiskalizaciji trebate sklopiti ugovor sa nekim pružateljem usluga ovlaštenim za to (ima ih svega par u Bosni i Hercegovini), te ćete biti obvezni kupiti fiskalni uređaj. Nakon što vam fisklani uređaj povežu sa Poreznom upravom, te vas obuče kako da rukovodite uređajem spremni ste za poslovanje.
Drugi oblik poslovanja jeste osnivanje društva.
Društvo može biti organizirano u jednom od sljedećih oblika: a) društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću; b) komanditno društvo; c) dioničko društvo; d) društvo sa ograničenom odgovornošću. Imamo tzv. društva osoba i društva kapitala (prva dva gore navedena su društva osoba, druga dva društva kapitala).
Zakon o privrednim društvima (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/15) određuje da :
društvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružanja usluga na tržištu radi sticanja dobiti. Društvo mogu osnovati: domaća i strana fizička i pravna osoba.
Jedna od prednost kod osnivanja društva jeste što možete izabrati više djelatnosti koje ćete upisati, dok kod obrta to je samo jedna djelatnost.
Firma je ime pod kojim društvo posluje, te se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva, ista može sadržavati oznaku “d.n.o.”, “k.d.”, “d.o.o.”. ili “d.d.”, zavisno od oblika u kojem se osniva, te mora biti napisana na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji Bosni i Hercegovini. To jeste na B/H/S jezicima.
Osnovni kapital društva je iznos kapitala koji su upisali članovi društva na osnovu osnivačkog akta. Stoga za d.o.o. će vam trebati minimalno temeljni kapital u iznosu od 1.000,00 KM (sa kojim nakon osnivanja možete slobodno raspolagati), dok vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100,00 KM, a za d.d. je minimalno potrebno iznos od 50.000,00 KM (ukoliko ne planirate banku osnovati).
Jako je bitno obratiti pozornost prilikom registriranja društva na :
- broj osnivača ne smije biti manji je od broja utvrđenog Zakonom o privrednim društvima FBIH;
- pravna i poslovna sposobnost svih osnivača je obvezna;
- osnivački akt (bilo da je riječ o ugovoru ili odluci) mora biti sastavljen u propisanoj formi (pismena notarska obrada);
- osnivački akt mora sadržati podatke o poslovnom imenu društva, vrijednosti i vrsti uloga svakog osnivača ili iznosa osnovnog kapitala, odnosno o podatke o djelatnosti društva;
- minimalni iznos uloga mora biti uplaćen u cijelosti;
- djelatnost društva ne smije biti nezakonita je ili suprotna javnom interesu itd.;
Prilikom osnivanja društva biti će vam potreban popunjen zahtjev za registraciju društva (obrasce možete preuzeti na sudu kod kojeg registrirate društvo), uz njega dostavljate: osnivački akt notarski obrađen, dokaz o uplati osnovnog kapitala na privremeni račun u banci, dokaz o uplati sudske pristojbe i potvrda o uplati sudske pristojbe objave oglasa o osnivanju firme u Službenim novinama FBIH, potvrda iz Porezne uprave o nepostojanju duga, ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje firme u unutrašnjem i vanjskom prometu (potpis ovjerava notar), izvodi iz javnog registra kojim se dokazuje vlasništvo osobe koja unosi ulog u stvarima i pravima.
Nakon toga slijedi izrada pečata, dobivanje uvjerenja o poreznoj registraciji (ID broj), prijava u PDV sustav tj. u Registar obveznika indirektnih poreza, kod Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje (ukoliko se planira ostvariti godišnji oporezivi promet veći od 50.000,00 KM), otvaranje transakcijskog računa kod željene banke, prijava zaposlenih na Poreznu upravu, te fiskalizacija.
Svojstvo pravnog lica društvo stječe danom upisa u registar koji vodi sud određen Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, to je sud u sjedištu Županije/Kantona.
Društvo odgovara za svoje obveze cjelokupnom svojom imovinom.
Društvo, domaće ili strano, može izvan mjesta sjedišta osnovati jednu ili više podružnica u kojima obavlja svoje djelatnosti. Podružnice nemaju svojstvo pravne osobe.
Podružnice domaćeg društva se upisuju u registar društava u registarskom sudu u kojem je društvo upisano.
Društvo je dužno voditi poslovne knjige i sačinjavati finansijske izvještaje, te prilikom osnivanja društva morate imati zaključen ugovor sa licenciranom računovodstvenom kućom.
Povezana društva su dva ili više postojećih društva, koja su se udružila:
- učešćem u osnovnom kapitalu ili udjelima (društva povezana kapitalom);
- putem ugovora (društva povezana ugovorom);
- putem kapitala i putem ugovora (mješovito povezana društva).
Privredna društva povezuju se u skladu sa propisima kojim se uređuje zaštita konkurencije.
Zaključak:
Kada podvučemo crtu kako registrirati poslovanje opet ovisi od vaše individualne potrebe, vizije vašeg biznisa i naravno zadnje ali najbitnije, uvjeta kojim raspolažete. Obrt je jednostavniji, brži i jeftniji za osnivanje. Doduše, vezani ste za osnovicu sukladno djelatnosti koju obavljate pa stoga možda nije puno jeftiniji na godišnjem nivou (ponavljam ovisno koju djelatnost obavljate). Društvo je ozbiljniji oblik registracije na „duže staze“. Društvo može dobiti carinski broj za izvoz robe, dok obrt koji se bavi proizvodnjom robe, neće moći raditi izvoz. Kod obrta morate obavljati smo jednu djelatnost, koju izaberete/koja vam je dodjeljena, dok kod društva možete imati više djelatnosti. Neki obrti se mogu obavljati i u stambenim prostorijama, za razliku od društva, gdje morate imati poslovni prostor. Odgovarate čitavom vlastitom imovinom, dok osnivač/član društva odgovara do visine uloga, tj. društvo odgovara samo svojom imovinom. Računovodstvo kod obrta se može voditi samostalno (ako to znate raditi), dok kod društva je potrebno imati ugovor sa licenciranom knjigovodstvenom kućom. Prilikom gašenja obrta morate izmiriti sve obveze, što nije slučaj kod gašenje društva (iako se protivimo ovom zadnjem, nažalost to je često praksa).
U svakom slučaju, posjetite nas na www.lexconsulting.ba, te ukoliko imate pitanja obratite se timu Lex Consulting, na info@lexconsulting.ba, koji će vam rado pomoći i uputiti vas u Vaše idealno rješenje.
U nadi da sam vam pomogla i razjasnila neke pravne dileme, do idućeg čitanja srdačno vas pozdravljam!
Anja Kolovrat Rotim